Home

Krenulo je sve iz zezancije, a do sada je skuhao 3.000 litara piva

Kultura craft pivarstva puno je više od samog ispijanja piva

10.8.2018.

Krešimir Stopić istinski je pivoljubac, ne samo da voli piti pivo, već o pivu zna puno više. Kako i ne bi kada je prije tri godine skuhao svoje prvo pivo, dok je do danas više od tri tisuće litara.

-Bio sam prezasićen komercijalnom scenom piva. Krenulo je sve iz zezancije, čak mi je bilo suludo razmišljati kako bi sam mogao doći do takvog proizvoda. Odlučio sam probati i tako sam par puta skuhao i moram priznati da mi je odmah ispalo dobro. Sad već tri godine ulažem, pa sam kupio i  sustav na struju.

Najmanje tisuću ljudi u Hrvatskoj posljednjih godina predano kuha pivo u vlastitoj kuhinji. Kućno kuhanje piva, homebrewing, sve je popularnije. Kućni majstori piva u svojim stanovima, kućama, garažama sjedinjuju slad, hmelj i kvasac s vodom - kuhaju pivo. Dok neki ostaju kućni pivari koji pivo nude prijateljima i gostima, sve veći broj je onih koji baš kao i Krešimir razmišljaju da svoje pivo ponude na tržištu. Recepti za njihova piva i postupak proizvodnje nisu nikakva tajna. Štoviše, dijele se i razmjenjuju na internetskim forumima.

-Pivu sam naučio raditi sam, nekoliko puta sam pogledao recepte, dva, tri puta You tube video i tako sam s 24 godine uspio napraviti svoje pivo.

Osnovna podjela je na ale i lager piva. Lager fermentiraju na 12 stupnjeva, dok ale piva fermentiraju od 15 do 25 stupnjeva, a za proizvodnju potrebna su četiri sastojka; ječmeni slad, hmelj, voda i kvasac.

-Sam proces kuhanja u jednom danu traje otprilike pet sati, dok proces fermentiranja traje tjedan do dva tjedna. Nakon toga na red dolaze faze suhog hmeljenja koje daju citrusnu aromu. Pivo koje bi se pretočilo u boce trebalo bi odstajati deset dana, dok je za ono koje ide direktno u bačve dovoljno tri dana. Otprilike je potrebno tri tjedna da se dođe do gotovog proizvoda, dok je za lager pivo potrebno puno više vremena jer je dosta kompleksnije.

Važan model promocije crafta također su i pivski festivali, kojeg danas gotovo ima svaki grad, priča nam Krešimir pa tako konzumenti uspiju na jednom mjestu kušati različite vrste piva te naviknuti svoja nepca da i dalje konzumiraju craft pivo.

-Gotovo svaki grad ima pivski festival, tako je prije tri godine započeo i Craft festival u Karlovcu. Mora se priznati da su se Hrvati u zadnje vrijeme dosta educirali, pa je sve više pivskih geekova. Samo u Zagrebu je otvoreno desetak ozbiljnih pivskih pubova koji imaju više od dvadeset točionika. Prije četiri godine takvo nešto je bilo nezamislivo.

I za sebe Krešimir kaže da je pravi pivski geek, upoznat s filozofijom pivarstva i spreman na nove okuse.

Caft proizvodnja piva ne priznaje zamjenske sastojke ili sastojke niže kvalitete. Također, crafteri u proizvodnom procesu koriste puno veće količine hmelja, slada, kvasca i vode što rezultira višom cijenom finalnog proizvoda. Složenost recepta i vrijeme odležavanja također utječu i na formiranje cijene.

-Craft pivo zauzima 1,5 do 2 posto tržišta, za razliku od velikih pivovara koje zauzimaju 50 posto tržišta. Rastom craft pokreta u Hrvatskoj, pivske gigante je zasmetao zanemarivi postotak koji na prvu zvuči malo, ali se radi o velikim razmjerima. Kućna piva u Hrvatskoj definitivno doživljavaju svoju renesansu.

Kultura craft pivarstva puno je više od samog ispijanja piva.  Iako autor fotografije i moja malenkost apsolutno nema pojma o pivarstvu, a miljama daleko smo od lika pivskog geeka ono što smo probali iz kućne radinosti mladog „homebrowera” Krešimira Stopića za naše nepce je prava rapsodija vrijedna izlaska na tržište.